Istorijat

Rudarski institit je osnovan 14. jula 1960. godine odlukom Izvršnog veća (Vlade) Republike Srbije, a na zahtev i uz finansijsku podršku termoenergetskih kombinata Kostolca, Kolubare, Kosova i rudnika Srbije tadašnje Jugoslavije. Rudarski institut je bio pokretač razvoja srpskog i jugoslovenskog rudarstva i baza inženjerskog kadra pre svega rudarske struke, iz čijih je redova stasao veliki broj univerzitetskih profesora i stručnjaka rudaske struke (eminentni projektanti, operativni inženjeri i direktori rudarskih preduzeća). Pripajanjem Instituta za ugalj, RI je na početku rada imao 54 saradnika. Sa porastom zahteva rudarske privrede, povećavao se i broj saradnika. Deset godina po osnivanju, u Institutu je radilo 282 saradnika, da bi narednih godina broj saradnika porastao na 332. U obrazovnoj strukturi, procenat visokoobrazovanih saradnika bio je 53-65%.

Prvi direktor Rudarskog instituta bio je dr Mirko Perišić, dipl. inž. rudarstva koji je na čelu Rudarskog instituta proveo punih 25 godina (1960-1985), to je bilo vreme najvećeg napretka u razvoju Instituta, zatim slede: dr Dragoljub Jujić, dipl.inž.rudarstva (1985 do 1988), dr Ljubomir Spasojević, dipl.inž.rudarstva (1988 do 1991), dr Predrag Bulatović,dipl.inž.rudarstva ( 1991 do 1994), dr Dragoljub Urošević, dipl. inž. rudarstva (1994 do 2004), Dragan Dražović, dipl.inž.rud. (2004 do 2013), dr Milinko Radosavljević, dipl.inž.rud. (2013 do 2025), dr Svetlana Polavder, dipl.inž.geologije (2025 – danas).

Usponi i padovi Rudarskog instituta

U svojoj dugoj istoriji nastajanja i postojanja Institut je prolazio kroz različite faze svog razvoja. Zlatno doba Rudarskog instituta bio period od osnivanja, pa sve do raspada zajedničke države. U tom periodu su i napravljene najznačajnije reference koje su Rudarski institut učinile poznatim ne samo u regionu već daleko šire. Rudarski institut je tada kao vodeća i jedina ustanova koja se sveobuhvatno bavila izradom projektno-tehničke i investicione dokumentacije, bila prisutna u skoro svim rudnicima na prostoru bivše SFRJ. Mnogi rudnici su otvoreni po projektima RI-a, vršeno je uhodavanje proizvodnje, uvođene su nove tehnologije u oblasti rudarstva. Pored toga, nauka je bila sastavni deo svih inovativnih rešenja, a spoj nauke i prakse bio je itekako vidljiv.

Raspadom SFRJ 1991, godine nastaje težak period Instituta, zbog smanjenja tržišta i drugih okolnosti, dolazi do finansijskih problema koji se reflektuju na odliv kadrova i ulazi se u jedan neizvestan period, kada se menja i status Instituta. Posle mnogo problema, sa novim rukovodstvom negde od 2004. godine započinje obnova Instituta i finansijska konsolidacija.

2019. godine Institut se ponovo akredituje kao istraživačko razvojni. Takođe, uspešno je urađena rekonstrukcija objekta i obezbeđeni su mnogo bolji uslovi za rad saradnika, nabavljena nova laboratorijska oprema, obnovljen vozni park. Danas je Rudarski institut poželjno mesto za rad, u Institutu rade multidisciplinarni timovi, a vrata za mlade i perspektivne kadrove su uvek otvorena.

Spoj nauke i prakse

U proteklih 65 godina iz ove kuće je izašlo više od 10. 000 studija, investicionih programa i projekata za potrebe rudarske privrede u zemlji i inostranstvu. Nema značajnijeg rudnika u bivšoj SFRJ i Srbiji gde RI, svojim projektnim rešenjima, nije doprineo unapređenju proizvodnje, tehnološkoj modernizaciji, povećanju efikasnosti, ekološkoj i proizvodnoj bezbednosti.

U Institutu su osmišljena brojna tehnička rešenja izvođenja rudarskih radova, metoda otkopavanja, izrade podzemnih prostorija i tunela, transporta, odlaganja, komunikacione integracije, prateće logistike i infrastrukture, zaštite i bezbednosti na radu itd.

Institut je realizovao više od 60 naučno-istraživačkih, razvojnih i inovacionih projekata pod okriljem i finansijskom podrškom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Saveznog ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Jugoslavije. Patentirano je 11 tehnologija i postupaka.

Rudarski institut danas

Danas je Rudarski institut savremena, inovativna, stabilna i ugledna institucija koja je učvrstila svoje mesto na tržištu i prilagodila svoju delatnost potrebama društva i rudarske privrede.

Od 2019. godine, Rudarski institut je povratio status naučnoistraživačke organizacije, ispunjava sve uslove istraživačko-razvojnog instituta sa osnovnom delatnošću koja je od posebnog i opšteg društvenog interesa.

Osnovna delatnost Instituta je naučnoistraživački rad u oblasti tehničko-tehnoloških nauka, rudarstva i geologije.

U Institutu radi 85 saradnika. Obrazovna struktura je raznolika i Institut posluje po principu multidisciplinarnosti.

Preko 90% prihoda Institut ostvaruje na tržištu a ostalo u naučnoistraživačkoj i inovacionoj delatnosti. Najveći potencijal RI-a je znanje, i njegova primena u praksi.

Rudarski institut ima poslovnu saradnju sa brojnim kompanijama. Najznačajniji i strateški partner je Elektroprivreda Srbije, ali saradnja se ostvaruje i sa drugim kompanijama, među kojima su: Serbia Zijin Copper doo Bor, Serbia Zijin Mining doo Bor, Rudnik za podvodnu eksploataciju uglja Kovin, Institut Jaroslav Černi, JKP Beogradski metro i voz, Beočinska fabrika cementa, Georad doo, China Machinery Engineering Corporation (CMEC), Mitsubishi Power Ltd. Japan i drugi.

Pored saradnje u Srbiji, Institut ostvaruje i manji obim saradnje sa zemljama regiona: Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija.

U poslednjim godinama uložena su značajna sredstva u poboljšanje uslova rada u Institutu. Tokom 2018. godine izvedena je sveobuhvatna rekonstrukcija već ruiniranog objekta: zamenjen je dotrajali krovni pokrivač, urađena fasada, kompletno renoviran enterijer i kancelarijski prostor, kao i uređen krug i parking prostor Instituta. Velika sredstva usmerena su i na potpunu zamenu sistema za centralno grejanje, prelaskom na gas. Značajno je obnovljen i vozni park Instituta.

Pored toga, Institut kontinuirano ulaže u nabavku nove laboratorijske i terenske opreme za ispitivanja, što predstavlja preduslov za konkurentnost na tržištu, ali i za unapređenje naučno-istraživačkog rada. Ova ulaganja istovremeno pružaju snažnu podršku stručnom i naučnom usavršavanju saradnika Instituta.

Izdavačka delatnost je značajno zastupljena u radu Instituta. Pored redovnog izlaska časopisa Rudarski glasnik, čiji je izdavač Rudarski institut, uz podršku Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija objavljuju se i monografije od značaja za oblast rudarstva i geologije.

Pored izdavačke delatnosti, posebno mesto zauzima Međunarodna konferencija „Rudarstvo i geologija danas“, koja je postala tradicionalna i održava se svake druge godine.

Rudarski institut
Rudarski institut
Rudarski institut
Rudarski institut
Rudarski institut
Rudarski institut
Rudarski institut